Sretna djeca uspješnija su u školi. Što možete učiniti za svoje dijete?

Sretna djeca uspješnija su u školi. Što možete učiniti za svoje dijete?

 

Autor i klinički psiholog Kay Redfield Jamison piše: „Djeci trebaju sloboda i vrijeme za igru.“

 

Igra nije luksuz. Igra je neophodna. Kroz nestrukturiranu, otvorenu i kreativnu igru djeca uče pravila svijeta koji ih okružuje. Dok se igraju u prirodi, djeca istražuju svim svojim osjetilima, otkrivaju nov život, stvaraju bolje svjetove i međusobno pregovaraju da bi stvorili okruženje pogodno za igru.

 

1. Igra u prirodi aktivnost je koja obuhvaća sva osjetila. Dok su vani, djeca će vidjeti, čuti, omirisati i dodirnuti stvari koje im nisu na raspolaganju dok se igraju u zatvorenim prostorima. Njihov mozak radi na jedinstven način dok obrađuje te nove poticaje.

 

2. Igra u prirodi spaja neformalnu igru i formalno učenje. Dok se igraju vani, djeca mogu na praktičan način primijeniti koncepte koje su naučila u školi. Primjerice kada vide i dodirnu korijenje stabla, podsjetit će se kako je njihov učitelj govorio o načinu na koji se biljke hrane.

 

3. Igra u prirodi stimulira kreativnost. Robin Moore, stručnjak za dizajniranje okruženja za igru i učenje, kaže: „Priroda i prirodni materijali potiču bezgraničnu dječju maštu i služe kao sredstvo inventivnosti i kreativnosti.“ Stijene, kamenje i zemlja daju neograničene mogućnosti za igru koje se svaki put kada dijete iziđe van mogu prikazati na drugačiji način.

 

4. Igra u prirodi je otvorena. Ne postoji uputa za igru u prirodi. Djeca sama stvaraju pravila i u tom procesu na unikatan način koriste maštu, kreativnost, inteligenciju i pregovaračke sposobnosti.

 

5. Igra u prirodi smanjuje nervozu. Vrijeme provedeno vani psihološki smanjuje nervozu. Djeca su nakon boravka u prirodi otvorenija i opuštenija kada se vrate u tradicionalnije okruženje u kojem uče.

 

6. Igra u prirodi povećava raspon koncentracije. Vrijeme koje djeca provedu u nestrukturiranoj igri na otvorenom prirodno povećava njihovu koncentraciju.  Djeca koja imaju problema sa zadacima koji uključuju olovku i papir ili duže mirno sjedenje često su mnogo uspješnija nakon vremena provedenog vani.

 

7. Igra u prirodi je maštovita. Zato što ne postoje obilježja, prethodno začete ideje i pravila, djeca moraju razumjeti svijet oko sebe. U takvu načinu igre djeca koriste svoju maštu onako kako je ne koriste kada se igraju u nekom zatvorenom prostoru.

 

8. Vrijeme provedeno u prirodi razvija poštovanje prema drugim živim bićima. Djeca razvijaju empatiju, sposobnost da uoče osjećaje drugih ljudi tako što se igraju sa stvorenjima u prirodi. Promatranje bubice, lastavice ili vjeverice koja juri uz drvo daje djeci mogućnost da uče od drugih i tako rastu.

 

9. Igra u prirodi potiče efikasnije rješavanje problema. Dok djeca upravljaju svijetom u kojem su sama odredila pravila, moraju naučiti što funkcionira, a što ne, koji način donosi uspjeh, a koji promašaj, kada da nastave s pokušajima i kada da stanu.

 

10. Igra u prirodi potiče sposobnosti tolerancije. U okruženju gdje djeca stvaraju zabavu pojavit će se prirodne vođe. Jedno će dijete dominirati u objašnjavanju kako da se igra odigra, dok će drugo uživati u postavljanju fizičkih izazova u igri s preprekama. Pritom se aktiviraju i potiču svi načini razvijanja tolerancije.

 

11. Igra u prirodi proširuje vokabular. Dok se igraju vani, djeca će možda vidjeti žir, vjevericu i kumulusne oblake. Kad se susretnu s tim, njihov će se rječnik proširiti onako kako se nikada ne bi mogao da su ostala u zatvorenu prostoru.

 

12. Igra u prirodi poboljšava sposobnost slušanja. Dok djeca pregovaraju o pravilima izmišljene igre, moraju dobro slušati jedni druge, pitati za objašnjenje i razrađivati detalje objašnjenja onako kako ne moraju kada igraju poznate igre u zatvorenom prostoru.

 

13. Igra u prirodi poboljšava sposobnost komunikacije.  Nisu jasna pravila izmišljene igre? Djeca nisu sigurna kako da se popnu uz drvo ili naprave kućicu za ptice? Djeca moraju naučiti ispitivati i razjašnjavati da bi razumjela kao i objasniti tako da bi drugi razumjeli njih.

 

14. Igra u prirodi potiče suradnju. Onda kada nije jasno postavljeno tko pobjeđuje, a tko ne, djeca surađuju da bi postigla cilj. Možda će zajedno prijeći poligon s preprekama koja su napravila ili će ujedinjenim snagama napraviti kućicu za ptice. Zajedno stvaraju kompromise i surađuju da bi postigla željeni ishod.

 

15. Vrijeme provedeno u prirodi pomaže djeci uočiti dizajn. Priroda je savršeno dizajnirana. Latice cvijeća, žile na listu, kora drveta – to su sve uzorci koji oslikavaju savršen dizajn našega Tvorca. Stvaranje uzoraka ključna je sposobnost za ranu matematiku.  

 

16. Igra u prirodi pomaže djeci uočavati sličnosti i razlike. Sposobnost sortiranja predmeta i uočavanja sličnosti i razlika među njima također je važna osobina za uspjeh u matematici. Vrijeme provedeno u prirodi pruža brojne mogućnosti za sortiranje.

 

17. Vrijeme provedeno u prirodi poboljšava imunološki sustav djece. Zdrava djeca bolji su učenici. Kada djeca provode sve više vremena vani, njihov imunološki sustav jača, čime se smanjuje izostajanje iz škole zbog bolesti.

 

18. Igra u prirodi povećava razinu fizičke aktivnosti. Djeca koja se igraju vani vjerojatno neće  biti pretila i vjerojatno će biti aktivnija u školi. Djeca koja se u slobodno vrijeme igraju vani lakše će se koncentrirati na učenje u učionici.

 

19. Vrijeme provedeno u prirodi povećava upornost. Igre u prirodi često traže upornost. Djeca moraju stalno iznova pokušavati ako im eksperiment ne uspije. Ako grana ne dosegne drugu stranu potoka ili ako kora drveta ne pokrije sasvim njihovu kućicu za vile, moraju pokušavati dok ne uspiju.

 

20. Igra u prirodi je zabavna. Sretna djeca uspješna su u školi. Djeca su prirodno sretna kada se kreću, igraju i stvaraju u prirodi. To im zadovoljstvo otvara nove vidike za eksperimentiranje, učenje i razvijanje.

 

Fotografija: freepik.com



Zašto škola toliko umara djecu?

Zašto škola toliko umara djecu?

Škola je veliki teret za djecu. No što točno treba smatrati sastavnim dijelom tog opterećenja – broj sati, domaću zadaću,...


Empatija? U Danskoj je uče u školi

Empatija? U Danskoj je uče u školi

Jedan sat tjedno, u danskim školama u okviru redovite, obavezne nastave, učenici slušaju o tome kako si međusobno pomagati i...


ZAŠTO SU IRCI USPJEŠNIJI OD NAS? Hrvatica iz Dublina razotkriva jedan veliki problem hrvatskog obrazovanja

ZAŠTO SU IRCI USPJEŠNIJI OD NAS? Hrvatica iz Dublina razotkriva jedan veliki problem hrvatskog obrazovanja

O hrvatskom školstvu posljednjih se godina jako puno piše i govori, uspoređuje ga se sa školstvom uspješnih europski...


Bill Gates je iznenađujuće strog kad se radi o tehnologiji

Bill Gates je iznenađujuće strog kad se radi o tehnologiji

Unatoč njegovu uspjehu u svijetu tehnologije, Bill Gates je postavio iznenađujuće stroga pravila za svoju djecu i njihovo korištenje te...


Uz ovih 5 savjeta naučite školarce učiti za život, a ne samo za školu

Uz ovih 5 savjeta naučite školarce učiti za život, a ne samo za školu

Često precjenjujemo ono što govorimo djeci. Ona nas, naime, više gledaju nego što nas slušaju: nekako bolje čuju on...


Remo Largo: Pisa studije ne znače ništa

Remo Largo: Pisa studije ne znače ništa

"Ne možete poticati nijednu sposobnost koja nadilazi potencijal darovitosti djeteta. Moramo napokon prestati polaziti od toga da sva djeca ...