Koronavirus: Kako zaštititi svoje mentalno zdravlje

Koronavirus: Kako zaštititi svoje mentalno zdravlje

 

Koronavirus gurnuo je svijet u neizvjesnost, a čini se da stalne vijesti o pandemiji ne popuštaju. Sve to utječe na mentalno zdravlje ljudi, a posebno na one koji već pate od nekih poremećaja poput OKP-a i anksioznosti. Pa kako možemo zaštititi svoje mentalno zdravlje?

Razumljivo je biti zabrinut zbog vijesti, ali mnogim ljudima to može samo pogoršati postojeće probleme s mentalnim zdravljem.

Kada je Svjetska zdravstvena organizacija objavila savjete za zaštitu mentalnog zdravlja za vrijeme koronavirusa, društvene mreže pozdravile su ovakav potez.

Kao što objašnjava Nicky Lidbetter iz dobrotvorne organizacije Anxiety UK, strah od nedostatka kontrole i nesposobnost prihvaćanja neizvjesnosti uobičajena su obilježja mnogih anksioznih poremećaja. Stoga je razumljivo da se mnogi pojedinci s već postojećom anksioznošću sada suočavaju s velikim izazovima.
„Veliki se dio anksioznosti temelji na zabrinutosti zbog nepoznatog i čekanju da se nešto dogodi – koronavirus čini upravo to, ali puno snažnije”, slaže se Rosie Weatherley, glasnogovornica dobrotvorne organizacije za mentalno zdravlje Mind.

Pa kako možemo zaštititi svoje mentalno zdravlje?

 

Ograničite unos informacija i pazite što čitate

Čitajući brojne vijesti o koronavirusu, Nick iz Kenta, otac dvoje djece koji već živi s anksioznošću, doživio je napadaj panike.
„Kad se osjećam tjeskobno, moje misli mogu izmaknuti kontroli pa počnem razmišljati o katastrofalnim ishodima”, kaže Nick. Zabrinut je za svoje roditelje i druge starije ljude koje poznaje.
„Obično kada patim, mogu izaći iz neke situacije. No ovo ne mogu kontrolirati”, kaže Nick.
Dugo je izbjegavao vijesti i društvene mreže, a to mu je pomoglo da kontrolira svoju tjeskobu. Također je naišao na korisne linije za pomoć i pružanje podrške, koje vode dobrotvorne organizacije kao što je Anxiety UK.

  • Ograničite vrijeme koje provodite čitajući ili gledajući vijesti zbog kojih se ne osjećate bolje. Možda biste trebali odrediti neko vrijeme kada ćete gledati vijesti.
  • Postoji mnogo dezinformacija – ostanite informirani oslanjajući se na pouzdane izvore informacija poput stranica vlade i zdravstvenih instituta.  

 

Odmorite se od društvenih mreža i ugasite aplikacije koje vas uznemiravaju

Alison (24) iz Manchestera pati od anksioznosti i osjeća potrebu za informiranjem i daljnjim istraživanjem teme. Ali istovremeno zna da i društvene mreže mogu biti okidači.
„Prije mjesec dana klikala sam na hashtagove i vidjela sve te neprovjerene informacije i teorije zavjere i bila sam stvarno tjeskobna. Osjećala bih se stvarno beznadno i plakala”, kaže Alison.

Sada vrlo oprezno bira koje će profile pratiti i izbjegava slike s oznakom 'koronavirus'. Također se trudi odmoriti se od društvenih medija te umjesto toga gleda televiziju ili čita knjige.

  • Na Twitteru označite ključne riječi koje vas mogu uznemiriti i prestanite pratiti ili blokirajte određene profile.
  • Isključite obavijesti u grupama na WhatsAppu i sakrijte objave i vijesti na Facebooku ako vas preopterećuju.

 

Perite ruke, ali ne previše

Organizacija OCD Action bilježi porast zahtjeva za podrškom od ljudi čiji se strahovi temelje na pandemiji koronavirusa.
Ako osobama s OKP-om i određenim vrstama anksioznosti neprestano govorite da peru ruke, to im može posebno teško pasti.

Za Lily Bailey, autoricu knjige o životu s OKP-om pod nazivom Because We Are Bad, strah od kontaminacije bio je jedan od aspekata njezina opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Kaže da savjet o pranju ruku može biti veliki okidač za ljude koji su se oporavili.
„Zaista je teško jer sada moram pokazivati neka ponašanja koja sam izbjegavala”, kaže Bailey. „Čvrsto se držim savjeta, ali teško je, pogotovo jer za mene sapun i sredstvo za dezinfekciju ruku predstavljaju nešto usporedivo s ovisnošću.”

Dobrotvorna organizacija OCD Action kaže da je funkcija problem na koji treba paziti. Na primjer, peru li se ruke preporučeno vrijeme kako bi se umanjio rizik od širenja virusa ili se to vrši ritualno prema određenom redoslijedu da bismo imali osjećaj da „postupamo kako treba”?
Bailey ističe da za mnoge ljude s OKP-om ozdraviti znači smjeti napustiti kuću, stoga samoizolacija može predstavljati dodatni izazov.
„Ako smo prisiljeni ostati kod kuće, imamo puno vremena, a dosada može samo pogoršati opsesivno-kompulzivni poremećaj”, kaže Bailey.

 

Ostanite povezani s ljudima

Sve veći broj ljudi pridružuje se onima koji već jesu u samoizolaciji, zato bi sad mogao biti dobar trenutak da provjerite imate li dobre brojeve telefona i email adrese osoba do kojih vam je stalo.
„Dogovorite se za neko vrijeme kad ćete se čuti i osjećajte povezanost s ljudima oko sebe”, kaže Weatherley.

Ako se samoizolirate, uspostavite ravnotežu između rutine i nekih novih stvari svaki dan.
Možda ćete čak imati osjećaj da ste proveli prilično produktivna dva tjedna. Možete pregledati svoj popis obveza ili čitati knjigu koja vam je već neko vrijeme u planu.

 

Izbjegavajte profesionalno sagorijevanje (tzv. burnout)

Budući da su pred nama tjedni i mjeseci pandemije koronavirusa, važno je imati vrijeme za odmor. Organizacija Mind preporuča da nastavite boraviti u prirodi i upijati Sunčeve zrake kad god je to moguće. Vježbajte, jedite dobro i pijte vodu.

Anxiety UK predlaže vježbanje tehnike APPLE ako se želite riješiti tjeskobe i brige.

  • Prihvatite (acknowledge): Primijetite i prihvatite neizvjesnost kad na to pomislite.
  • Stanka (pause): Ne reagirajte kao što to obično činite. Nemojte uopće reagirati. Zastanite i udahnite.
  • Povucite se (pull back): Recite sebi da je to samo briga, a ova očigledna potreba za sigurnošću nije korisna i nije potrebna. To je samo misao ili osjećaj. Ne vjerujte svemu što pomislite. Misli nisu izjave ni činjenice.
  • Opustite se (let go): Pustite tu misao ili osjećaj. Proći će. Ne morate na njih reagirati. Možete zamisliti kako plutaju u mjehuriću ili oblaku.
  • Istražite (explore): Istražite sadašnji trenutak, jer je upravo u ovom trenutku sve u redu. Primijetite svoje disanje i osjećaj disanja. Primijetite tlo ispod sebe. Osvrnite se oko sebe i recite što vidite i čujete, što možete dodirnuti, koje mirise možete osjetiti. Sada. Zatim usmjerite svoju pažnju na nešto drugo – na nešto što trebate učiniti, na ono što ste radili prije nego što ste primijetili brigu ili učinite nešto drugo – svjesno, s potpunom pažnjom.


Napisala: Kirstie Brewer, BBC News
Prijevod: Harfa

 

Više pročitajte u knjizi: MENTALNI SKLOP
Koronavirus: Kako zaštititi svoje mentalno zdravlje

Jesper Juul: Što su to osobne granice?

Jesper Juul: Što su to osobne granice?

Možda najvažnije što smo mogli i što možemo naučiti od Jespera vezano je uz temu osobnih granica između djece i roditelja. Don...


Hiperaktivno dijete

Hiperaktivno dijete

Danas se mnoga djeca opisuju kao “hiperaktivna” i čini se da je ovaj izraz postao jako popularan. No, ako je vaše dijete ž...


Online ljetna edukacija KAKO ODGOJITI MENTALNO SNAŽNO DIJETE

Online ljetna edukacija KAKO ODGOJITI MENTALNO SNAŽNO DIJETE

Pozivamo vas na ljetnu online edukaciju Irene Orlović KAKO ODGOJITI MENTALNO SNAŽNO DIJETE koja će se odvijati u četiri online modula na...


Kako motivirati djecu: znanstveno utemeljeni pristupi za roditelje, skrbnike i učitelje

Kako motivirati djecu: znanstveno utemeljeni pristupi za roditelje, skrbnike i učitelje

Koji je najbolji način da motivirate djecu? Intrinzična motivacija za učenje o svijetu oko nas počinje u ranom djetinjstvu. Ova vrsta motivac...


Tiha tragedija koja pogađa našu djecu (i šta napraviti po tom pitanju)

Tiha tragedija koja pogađa našu djecu (i šta napraviti po tom pitanju)

“Želim ohrabriti svakog roditelja koji brine o budućnosti svoje djece da pročita ovu objavu. Znam da mnogi ne žele čuti ono što...


Kako pomoći djetetu razviti dobru sliku o sebi

Kako pomoći djetetu razviti dobru sliku o sebi

Najveći utjecaj na djetetovo stvaranje pozitivne ili negativne slike o sebi ili svijetu imaju roditelji i njegovi najbliži (bake, djedovi, tete...